U današnje vrijeme, globalni podaci dostupni su zahvaljujući digitalnom mapiranju koje se obavlja svakodnevno i u svim područjima materijalne stvarnosti.
No, sva ta količina informacija je prevelika kako bi ih ljudsko vrijeme i koncentracija mogli efikasno klasificirati i korisno iskoristiti. Iz tog specifičnog razloga, kao što je knjižnica zamijenjena pohranom informacija na internetu, tako je i funkcija knjižničara zamijenjena internetskim pretraživačima ili “tražilicama”. Moderna tehnologija omogućava brzo pronalaženje relevantnih odgovora na gotovo sva pitanja koja bismo mogli imati, a konkurenti u svijetu informatike natječu se kako bi pružili svojim korisnicima što savršeniji proizvod.
Ovdje donosimo pregled raznih vrsta internetskih pretraživača i korisne savjete o načinima na koji vam mogu pomoći pri traženju informacija, kao i kriterije prema kojima se informacije mogu pretraživati. Objašnjavamo karakteristike, prednosti i nedostatke pretraživača kao što su Google Chrome, Firefox, Safari, Chromium i Opera, donosimo sugestije za alternativne načine pretrage određenih vrsta sadržaja namjenskim tražilicama koje su učinkovite naročito pri pretragama multimedijalnih i open source sadržaja: JustWatch, Giphy, Libraries.io i Startpage.com.
Online direktoriji
Nadalje, donosimo uvod u pojam online direktorija, njihove definicije i sadržaje, te savjete o tome kako ih s uspjehom koristiti. Online direktoriji koristili su se prije nego što su ih pretekli internetski pretraživači svojim složenim algoritmovima, koji imaju svrhu poredati rezultate pretrage prema njihovoj relevantnosti u odnosu na upit. No, online direktoriji se koriste, a među najpopularnije ubrajamo Best of the Web, Spoke.com, Blogarama, Google My Business, Bing Places.
Njihova organizacija može biti zasnovana prema različitim parametrima, kao što su lokacija, sektor i slično.